Hutba

Hvala Allahu Uzvišenom koji je stvorio Zemlju i sve što je na njoj i Koji je bogatstva i blagodati zemlje nama ljudima  na povjerenje i korištenje darovao. Molimo Ga za blagodati ovoga i budućega svijeta. Neka je Božiji blagoslov i mir na Njegovog izabranika Muhameda a.s., neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i  po vrlinama poznate njegove ashabe.

Na Oprosnome hadžu Vjerovjesnik alejhis-selam obraćajući se skupinama muslimana i ostavljajući im najvažnije životne poruke je između ostaloga rekao:“ Vaša imovina, vaš ugled i vaši životi nepovredivi su jedan drugome, kao što je nepovrediv ovaj dan, u ovom vašem mjesecu i u ovom vašem gradu.“

Na prvom mjestu u ovom hadisu Allahov Poslanik, neka je na njega mir i blagoslov Božiji spominje nepovredivost i neprikosnovenost našeg imetka. Niko nema pravo da se neodgovorno i rasipnički odnosi prema imetku kojeg posjeduje, kao što je strogo zabranjeno na nezakonit i nedozvoljen način prisvajati i uzimati imetak drugih ljudi.

Svaki imetak je važan jer čovjeku omogućava stabilan i normalan život, ali je bez sumnje najvažniji i najtrajniji imetak sama zemlja koja je istovremeno mjesto sa kojeg se hranimo i mjesto na kojem gradimo. Sva ljudska egzistencija je neodvojiva od zemlje. Prema Kur’anskom ajetu, od zemlje je stvoren prvi čovjek na zemlji, sjeme za svoje nasušne potrebe čovjek sije i žanje na plodnim oranicama zemlje; na zemlji čovjek podiže svoje kuće i stanove i najzad čovjek će biti vraćen svojoj  zemljanoj materiji od koje je njegov praotac Adem oblikovan i stvoren.

Zato je po islamskom učenju nedopustiva nebriga i nemar prema zemlji koju posjedujemo.

Allahov poslanik Muhamed a.s. opominje: „Ako neko ima zemlju, nek je obrađuje ili neka je da na korištenje svome bratu.“

Koliki je  grijeh zapustiti i ne koristiti obradivo zemljište, još je veći i pogubniji grijeh zemlju koja je naše vlasništvo prodavati u bescijenje i zbog različitih političkih pritisaka i smicalica pristajati na trajno i  nezakonito uzurpiranje  naše zemlje.

Nažalost, upravo to se često dešavalo u našoj burnoj povijesti. Oduzimanjem bošnjačke zemlje kroz razne vidove agrarne reforme i nacionalizacije nastojalo se potpuno socijalno i ekonomski uništiti zemljoposjednike muslimane, jer bi time Bošnjaci ujedno bili i nacionalno i politički podjarmljeni i marginalizirani.

Svjedoci smo da je u zadnjem agresorskom ratu na BiH sa svojih ognjišta protjeran veliki broj stanovnika Bošnjačke nacionalnosti. Protjerivanja su bila praćena ubijanjem i zarobljavanjem. Anexom 7 Dejtonskog sporazuma predviđena je implementacija procesa povratka, odnosno vraćanje svih na svoje prijeratno prebivalište. Međutim, u praksi toga nije bilo i na sasvim drugi način povratnici koji su se vratili ili koji su imali nijet da se vrate u svoje prijeratne domove bili su prepušteni sami sebi. Prepušteni su da tamo sami sebi osiguravaju uvjete za život i egzistenciju. Svjedoci smo također da se veći broj Bošnjaka iz straha, ekonomskih ili nekih drugih razloga, nije vratio niti se može vratiti u svoje prijeratno prebivalište.

Enitetske vlasti Republike Srpske su na razne načine pokušavali i dalje pokušavaju da stvore sve preduslove da područja sa kojih su Bošnjaci protjerani ostanu etnički čista. U tome ih je sprečavala imovina Bošnjaka, jer bez obzira da li su se Bošnjaci vratili ili ne, vlasnici su imovine u tim područjima, tj. vlasnici grunta. Zbog toga su vlasti RS-a pristupile drugom metodu etničkog čišćenja. U posljednjih nekoliko godina vlast je usvojila set zakonskih propisa kojima se tretira imovina u tom entitetu. Cjelokupno gledajući i analizirajući tok implementacije tih zakona može se konstatovati da su Bošnjaci u krajnje nepovoljnom položaju kada je u pitanju zaštita njihove imovine. Ovo je naročito izraženo ako se uzmu samo dva zakonska  propisa i to: Zakon o premjeru i katastru i Zakon o porezu na nepokretnost.

Ovih dana Narodna skupština RS-a je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu koje su dodatno otežale položaj imovine Bošnjaka u Republici Srpskoj. Naime, poznato je da je  2012. godine stupio na snagu Zakon o porezu na nepokretnost po kojem su svi obavezani da plaćaju porez na nekretnine. Izmjenama navedenog Zakona, poreskom računu se dala snaga izvršne isprave što znači da usljed neplaćanja poreza na nekretnine Poreska uprava RS-a može odmah pokrenuti pitanje prinudne naplate poreza ili stavljanje hipoteke na nekretnine. Neshvatljivo je da će Poreska uprava zbog neplaćanja nekoliko desetina maraka poreza stavljati hipoteku na nekretninu ili pokrenuti proceduru prinudne naplate. Ali, eto, i to je izgleda moguće.

Budući da je usljed agresije na BiH veliki broj ljudi iseljen iz BiH postoji velika vjerovatnoća da zbog fizičke nemogućnosti neće svi na vrijeme moći platiti račun, a što znači da je njihova imovina automatski ugrožena. Osim toga, Zakonom je ustanovljena i kamata za neplaćanje računa koja se obračunava na dnevnoj bazi tako da je veoma izvjesno da usljed neplaćanja računa zbog kamate isti bude svakodnevno povećan. Imajuću u vidu navedno, kao i Kur’ansko-Hadiske tekstove koji govore o odgovornosti za vlastitu imovinu, želimo apelovati na sve Bošnjake da redovno prate sve aktivnosti vezano za svoju imovinu,  da se redovno raspituju i preuzimaju svoje poreske račune, da ističu eventualne prigovore i žalbe na poreske račune i na kraju da plaćaju porez na nekretnine. Obzirom da je Zakon donesen i da je implementacija u toku, nismo u mogućnosti u ovom trenutku osporiti predmetni Zakon. Bez obzira što isti dovodi Bošnjake u nepovoljniji položaj moramo ga poštivati, jer ako ga ne budemo poštivali sami sebi ćemo napraviti veću štetu, a to je dovođenje naše imovine, imovine naših očeva i djedova u nepovoljan položaj, a možda i do nestanka. Za sve one u dijaspori koji na vrijeme ne mogu dobiti svoj poreski račun, a samim time ne mogu ni istaći eventualan prigovor ili žalbu preporučujemo da ovlaste nekog svog prijatelja, rođaka ili komšiju koji u njegovo ime može uložiti prigovor ili platiti poreski račun.

Drugi Zakon koji dovodi imovinu Bošnjaka u težak položaj jeste Zakon o premjeru i katastru. Najvažniji segment Zakona odnosi se na uspostavljanje novog premjera odnosno novog katastra jer se stari premjer stavlja van snage. Uspostavljanje novog premjera, odnosno novog katastra vrši se kroz javno izlaganje nekretnina. Za svakog Bošnjaka koji ima imovinu na području RS-a veoma je važno da učestvuje u javnom izlaganju za svoje nekretnine. Ukoliko se ne učestvuje Zakonom je određeno da će novi premjer biti uspostavljen u skladu sa informacijama kojim raspolaže Uprava, a u tom slučaju pitanje imovine može biti nepovoljno riješeno za Bošnjake. Poslije toga je moguće samo pokrenuti upravne sporove za rješavanje pitanja nekretnina. Također, ponovo postoji realna opasnost da Bošnjaci na vrijeme neće dobiti poziv za izlaganje, naročito oni u dijaspori. Ukoliko na vrijeme ne dobiju poziv neće na vrijeme moći ni učestvovati na izlaganju što znači da neće moći na adekvatan način zaštititi svoju imovinu.

Zbog toga je važno da svaki Bošnjak koji ima imovinu u RS-u, putem interneta ili direktno, prati aktivnosti područnih uprava i da se informira o datumu izlaganja njegovih nekretnina. Ukoliko je on spriječen neka ovlasti prijatelja, rođaka ili komšiju koji će u ime njega obavljati te poslove. Prije samog izlaganja potrebno je da se informira o stanju svoje imovine, u katastru i gruntu izvadi zemljišnu dokumentaciju, eventualno obiđe svu svoju imovinu, utvrdi da li je neko možda uzurpirao njegovu imovinu kako bi mogao prilikom izlaganja istaknuti eventualne prigovore. Ovo je naročito važno za gradska područja gdje je veliki broj bošnjačke imovine zauzet i uzurpiran od strane drugih lica.

Ovo navedeno moramo shvatiti krajnje ozbiljno kako ne bi doživjeli sudbinu mnogih naroda koji su gubitkom imovine izgubili svoju domovinu!

Onaj ko posjeduje grunt, on postoji kao narod, sve ostalo je fikcija. Mi nemamo pravo odustati od svoje imovine koju su naši prethodnici marljivo i uz veliku muku stjecali. Nebriga o vlastitoj imovini je svojevrsna izdaja predaka, nacije i države. Pred Uzvišenim Stvoriteljem bit ćemo dvostruko odgovorni za našu zemlju. Jedna je ovozemaljska odgovornost, jer braneći svoju zemlju od nestanka mi na najbolji način branimo svoj biološki opstanak i pravo na život i sretniju budućnost. Na ahiretu ćemo biti pitani za imovinu kako smo je stekli i u šta smo je potrošili, a zemlja je naše neizmjerno bogatstvo koje nikada nije izdalo i iznevjerilo svoga savjesnog i odgovornog vlasnika. „Kuću nam mogu spaliti, pokretnu imovinu odnijeti i opljačkati, ali našu dragu i rodnu grudu uz Božiju pomoć ne mogu oteti sve dok se za nju svim dozvoljenim sredstvima i do posljednjeg našeg životnog daha hrabro i dostjanstveno  borimo. „Rekao je jedan mislilac: „Da bi zlo nadvladalo dovoljno je da dobri ljudi ne urade ništa.“ Gospodaru naš, molimo Te za pomoć i prisebnost u postupcima našim. Naoružaj nas strpljenjem, učvrsti korake naše i pomozi nas protiv naroda koji nevjeruje!

Vakufska direkcija